Moldavija razmatra energetsku polugu za rušenje marionetskog režima Kremlja u Pridnjestrovlju

Prvi put u tri decenije, u Moldaviji smatraju da imaju polugu da izbace Rusiju iz zemlje.

Ali moldavske vlasti su u nedoumici: kako to učiniti, a da pri tome ne riskiraju humanitarnu krizu za vlastite građane.

Od sticanja nezavisnosti 1990-ih, Moldavija je bila blokirana u zamrznutom sukobu sa Moskvom oko Pridnjestrovlja, separatističkog regiona koji podržava Kremlj u blizini istočne granice Moldavije sa više od četvrt miliona ljudi.

Sučeljavanje je bilo napeto, ali održavano snažnom vezom: Moldavija dobija rusku energiju po nižoj cijeni preko Pridnjestrovlja, koja zauzvrat dobija stotine miliona eura godišnje. Veza je omogućila Rusiji da sačuva kontrolu nad strateškim pojasom zemlje duž ukrajinske granice, gdje su njene trupe stacionirane uprkos prigovorima Moldavije.

Međutim, ta dinamika se mijenja. Moldavija se posljednjih godina integrirala sa Evropom, pod uticajem pro-EU predsjednice Maje Sandu. Brisel je ponudio milione eura i više veza za snabdijevanje energijom u sklopu višegodišnjeg procesa da se zemlja, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, pripremi za članstvo u EU.

"Moldavija više ne zavisi od Pridnjestrovlja", rekao je moldavski ministar vanjskih poslova Mihai Popșoi za POLITICO. “Što se tiče gasa, kupujemo ga na međunarodnom tržištu. Što se tiče električne energije, gradimo visokonaponske vodove da bismo se povezali sa Rumunijom”.

Prebacivanje na druge kanale snabdijevanja energijom predstavlja problem za Pridnjestrovlje, ali i za moldavsku vladu. Zaustavljanje plaćanja Pridnjestrovlju bi urušilo budžet separatističkog regiona i ostavilo stotine hiljada ljudi tamo bez prihoda i osnovnih usluga – izazov koji bi, za zemlju veličine Moldavije, bio sličan ponovnom ujedinjenju Njemačke, nakon pada Berlinskog zida.

 

"Elita u Pridnjestrovlju već govori da kupujemo struju iz regiona ne zato što moramo, već zato što je alternativa baciti region u humanitarnu krizu", rekao je moldavski ministar energetike Viktor Parlicov u intervjuu.

Ipak, zvaničnici su nedvosmisleni: vrijeme je da se okonča višedecenijski ćorsokak.  

„Sada imamo snažan podsticaj da reintegriramo zemlju na miran način“, rekao je Popșoi, koji je u januaru imenovan za ministra vanjskih poslova. “Rješavanje sukoba znači potpunu reintegraciju i preuzimanje kontrole Moldavije nad svojim suverenim granicama.”

 

Igra moći

 

Sa mosta preko rijeke Dnjestar vide se ruski vojnici. Odjeveni u maskirne uniforme, oni se sklanjaju od kiše na kontrolnom punktu ukrašenom sovjetskim srpom i čekićem.

Ovo su samo neki od 1.500 ruskih vojnika koji drže Pridnjestrovlje pod kontrolom Moskve, više od 30 godina nakon što je Moldavija stekla nezavisnost od SSSR-a.

Tokom godina, Pridnjestrovlje je razvilo sopstvene oružane snage, javne službe i penzione šeme, sve finansirano kroz povećanu prodaju jeftine ruske energije Moldaviji.

„Čitav region zavisi od besplatnog gasa kao od droge“, rekao je Parlicov, ministar energetike, govoreći iz impozantne zgrade vlade na centralnom trgu u Kišinjevu.

Moldavija je, također, bila privučena na energiju po povoljnim cijenama. Elektrana Cuciurgan u Pridnjestrovlju u ruskom vlasništvu najveći je izvor energije u Moldaviji, koji isporučuje oko četiri petine električne energije u zemlji u zamjenu za stotine miliona eura godišnje. Moldavija se, također, oslanja na visokonaponske kablove koji prolaze kroz Pridnjestrovlje, dajući regionu — i njegovim ruskim partnerima — još veću moć.

"Za Ruse je to bila dobitna kombinacija jer smo kupovinom struje iz pridnjestrovske regije u osnovi finansirali separatizam u našoj zemlji", rekao je Parlicov.

EU je promijenila tu računicu. Poslednjih godina Brisel je Moldaviji dao desetine miliona eura za izgradnju infrastrukture i cementiranje njene veze sa evropskim energetskim mrežama, nadoknađujući troškove kupovine snabdijevanja energijom iz drugih izvora.

To znači da Moldavija više ne mora kupovati pridnjestrovski gas, što bi moglo predstavljati probleme za otcijepljenu državu. Pridnjestrovlje je iskoristilo pristup sniženim ruskim prihodima od goriva i električne energije kako bi izgradilo

industrijski sektor koji bi se gotovo preko noći raspao, ako bi Moldavija prekinula plaćanja.

Ipak, Moldavija je itekako svjesna da uništavanje ekonomskog motora Pridnjestrovlja znači i nanošenje štete lokalnim građanima – istim ljudima koje želi reintegrirati u moldavsko društvo.

“Riječ je o do 300.000 ljudi, skoro svi su naši građani i treba im pružiti osnovne usluge”, rekao je Parlicov.

 

Mijenjanje navike

 

To je zagonetka koja se nadvija nad naporima predsjednice Sandu za integraciju sa EU.  

Otkako je Sandu pobijedila na izborima 2020. godine, Moldavija je napravila korake u borbi protiv korupcije, reformi javnih institucija i jačanju demokratije. Zbog uloženih napora, zemlja je prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU, a pregovori o pridruživanju bloku su u toku.

Međutim, postoje dugotrajna pitanja o tome da li bi se Moldavija mogla pridružiti EU dok ima separatistički sukob i ruske trupe stacionirane na njenom tlu.

Evropski političari su ranije nagovještavali da bi pitanje Pridnjestrovlja možda trebalo da biti riješeno prije nego što njegova primjena otkloni posljednju prepreku. Moldavski lideri to odbijaju, više puta pozivajući Brisel da ne dozvoli Moskvi i njenim zastupnicima da određuju sudbinu Moldavije u EU.

Podrivanje novčanog toka otcijepljenog regiona ukidanjem njegovog energetskog monopola nudi šansu da se izliječe podjele u zemlji i pridruži se bloku kao jedinstvena država.

“Rješavanje energetskog pitanja sa Pridnjestrovljem bio bi veliki korak naprijed”, rekla je Viola von Cramon-Taubadel, njemačka europarlamentarka i članica odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. „Ali da li će ovo biti dovoljno da se Pridnjestrovlje polako, ali postojano integrira u zemlju?“

 

Hibridna prijetnja

 

Malo je vjerovatno da će lideri Pridnjestrovlja bespogovorno prihvatiti namjere Kišnjeva. U martu su njeni zvaničnici pozvali Kremlj da ih "zaštiti od pritiska Moldavije", tvrdeći da ta zemlja postavlja ekonomsku blokadu - uprkos svakodnevnom protoku robe i usluga koji prolaze ruske kontrolne punktove.

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov najuži krug u međuvremenu su pojačali svoju retoriku protiv MOldavije, napadajući njen evropski san retorikom sličnom onoj koju su koristili u Ukrajini.

Ipak, sposobnost Rusije da intervenira, u praksi, je ograničena. Od početka rata u Ukrajini, lokalne ruske snage su odsječene od svojih uobičajenih linija snabdijevanja, nesposobne da dovedu pojačanja ili dovezu opremu. Mnogi se godinama nisu rotirali ni u Moldaviju ni iz nje, a nastanili su se i formirali porodice u Pridnjestrovlju. I dok se nalaze na vrhu jednog od najvećih evropskih arsenala oružja i municije u strogo čuvanom depou Cobasna, široko se vjeruje da ne sadrži ništa drugo osim raspadajuće opreme iz doba Drugog svjetskog rata, koju Rusi već nisu rasprodali ili prenamijenili.

Drugi zamrznuti sukobi na postsovjetskom prostoru kulminirali su katastrofom. Samo prošle godine, sukob između Azerbejdžana i Armenije doveo je do masovnog egzodusa oko 100.000 ljudi iz Nagorno-Karabaha.

Ali u slučaju Moldavije, ne postoji etnički animozitet koji pokreće napore da se okonča sukob. Gotovo svi stanovnici Pridnjestrovlja imaju moldavske pasoše i slobodno se kreću kroz kontrolne punktove koje čuva Rusija. Baš kao i Moldavci koji žive na drugim mjestima u zemlji, stanovnici Pridnjestrovlja će imati koristi od ekonomskog procvata pridruživanja EU - bez obzira na to što Putin želi za njih.

Čak i ako Moskva ne može organizirati vojnu intervenciju, to i dalje može stvoriti probleme Moldaviji. Kijevske obavještajne službe su prošle godine upozorile da su presrele plan Moskve da izvede državni udar i svrgnu Sandu, koristeći prorusku opozicionu stranku da zbaci vladu. Predsjednički i parlamentarni izbori zakazani za oktobar bit će kritičan trenutak za Moldavce da odluče o svojoj budućnosti - i prilika da se vanjske sile poput Rusije mešaju.

Kao odgovor, Brisel je poslao misiju u zemlju da pomogne u suzbijanju dezinformacija koje su osmišljene da oslabe ambicije Moldavije prema EU.

„EU treba nastaviti pomagati Moldaviji energijom kako bi postala potpuno nezavisna od Rusije“, rekla je Ivana Stradner, istraživačica u Vašingtonskoj Fondaciji za odbranu demokratija. „I moramo se pobrinuti da se, ako stvari eskaliraju, ne plašimo Putinovih provokacija u zemlji,  ako ne želimo da Zapad bude viđen kao tigar od papira, moramo biti spremni pomoći Moldaviji“.