Na nekada krvavim ulicama, Gruzijci sanjaju o oslobađanju od ruskog uticaja

 

Trideset i pet godina nakon što su Gruzijci životima platili svoje opredjeljenje za nezavisnost i oslobađanje na ulicama ispred parlamenta u Tbilisiju, vratili su se u aprilu, ponovo okupljeni da brane svoju slobodu.

Desetine hiljada onih koji su bili na ulicama dolaze iz svih slojeva društva, od mladih do starijih, od takozvane Tihe generacije do Gen Alfe, glumaca, sportista, plesača, slikara, pisaca, profesora, građanskih aktivista i javnih službenika, prisjećajući se tragedije od 9. aprila 1989. godine, kada su sovjetske trupe masakrirali 21 Gruzijca.

Ali ovo nije bila samo komemoracija. Protest je izazvan planom gruzijske vlade da ponovo uvede zakon o stranim agentima, iako pod drugim imenom, koji je odbačen prošle godine i koji demonstranti vide kao put ka despotizmu u stilu Kremlja.

„Da Evropi! Ne ruskom zakonu!” piše na plakatima. I “Nikad nazad u SSSR!”, i “Rijeka ljudi će teći i neće stati”, i “Slobodni smo, nikada nećemo biti robovi Rusiji!”, “Ujedinjeni stojimo, podijeljeni padamo!”

Među okupljenima ima i Rusa koji su potražili utočište u Gruziji i koji su podigli glas u znak solidarnosti. "Ja sam Rus i protestujem protiv ruskog zakona", pisalo je na jednom plakatu.

Igrači gruzijske fudbalske reprezentacije — uzdignuti u status heroja nakon što su se prvi put kvalifikovali za Evropsko prvenstvo — takođe su pružili podršku, podvlačeći širinu javnog raspoloženja. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da 75 do 80 posto Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji (EU), uključujući njene zahtjeve za poštovanje vladavine prava i demokratskih normi.

Okidač za proteste bila je vladajuća partija Gruzijskog sna koja je ponovo uvela Zakon o transparentnosti stranog uticaja, koji bi zahtijevao da se mnoge volonterske  grupe, nevladine organizacije i mediji registruju kao agenti stranih vlada. To bi ozbiljno ugrozilo operativnu efikasnost i kredibilitet osnovnih institucija, rekli su demonstranti.

 

Uprkos uličnim protestima i međunarodnim kritikama, gruzijski parlament je 15. aprila dao svoju prvobitnu saglasnost na zakon, koji će morati proći još dvije zakonodavne prepreke pre nego što postane zakon. Predsjednik Gruzijskog sna Irakli Garibashvili rekao je 20. aprila da zemlja nije spremna za članstvo u EU, ali kada bude, zakon o stranom agentu bi mogao biti ukinut. Stranka je najavila vlastiti skup za 29. aprila kako bi podržala navodnu transparentnost nacrta zakona i podržala svoje planove za suzbijanje onoga što je nazvala LGBT+ propagandom. EU kaže da Gruzija ne može krenuti evropskim putem sa zakonima koji su još na snazi, dok su SAD nazvale zakon "koji je inspiriran Kremljem".

Zakon bi primorao nevladine organizacije i nezavisne medijske organizacije koje primaju više od 20 posto sredstava iz inozemstva da se registriraju kao "organizacije koje provode interese strane sile".

Slični zakoni su nametnuti i u drugim zemljama, često proizašli iz nastojanja vlade da kontrolira neslaganja, ućutka kritičare i slomi one koji žele postići transparentnost i odgovornost. Cilj je stigmatizirati civilno društvo i medijske organizacije, narušiti povjerenje javnosti, ometati njihove aktivnosti i ograničiti njihovo funkcioniranje, kažu aktivisti.

Odluka vladajuće stranke Gruzijski san da oživi predloženi zakon nakon što je prošle godine odustala of njega, nakon masovnih protesta, smatra se sklonošću autoritarizmu, a ne jačanjem demokratskih ideala i podvlačenjem uznemirujućeg trenda u gruzijskoj politici ka sve restriktivnijem zakonodavstvu.

Uprkos tvrdnjama rukovodstva o usklađivanju sa evropskim standardima transparentnosti, gruzijsko civilno društvo, mediji i šira javnost osudili su zakon kao onaj koji “miriše” na Kremlj i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili rekla je da je zakon kopija ruskih represivnih zakona i da je osmišljen da opstruira buduće članstvo njene zemlje u EU.

Prije samo četiri mjeseca EU je otvorila vrata gruzijskom članstvu pristankom na status kandidata. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i drugi visoki ruski zvaničnici ponudili su podršku za usvajanje zakona.

Iskustva zemalja poput Rusije, Bjelorusije i nedavno Kirgistana, u kojima su doneseni slični zakoni, daju jasan pregled potencijalnih posljedica. Takav zakon je ugušio civilno društvo, prekršio međunarodne standarde ljudskih prava i potkopao povjerenje u vitalne dobrotvorne organizacije i organizacije za podršku. Većina slobodnih medija je zatvorena ili prisiljena u egzil.

 

Ako bude usvojen, zakon bi Ministarstvu pravde dao široka ovlaštenja da istražuje i nadgleda organizacije, čak i na osnovu anonimnih dojava, oživljavajući strah od optužbi iz sovjetskog doba.

„Transparentnost u sektoru civilnog društva nije problem — to je regulirano sa više od 10 gruzijskih zakonodavnih akata i mi ih se u potpunosti pridržavamo“, rekao je Mikheil Mirziašvili, predsjednik Centra za razvoj i demokratiju (CDD), koji je radio za nevladine organizacije više od 30 godina. “Snažno odbijamo ovu novu uredbu i žestoko ćemo joj se oduprijeti ako bude usvojena. Iscrpit ćemo sve pravne mogućnosti, kod kuće i na međunarodnom nivou, kako bismo izbjegli nepoštenu etiketu da smo strani agenti”.

Zakon bi, također, omogućio vlastima pristup ličnim podacima bez presedana pod izgovorom istraga, ugrožavajući operativne kapacitete nevladinih organizacija i novinara, a čineći ranjivim one koji ih žele podržati.

“Ukoliko bude usvojen, ovaj zakon će nezavisne medije označiti kao 'neprijatelje naroda', čineći naš rad u Gruziji gotovo nemogućim”, rekla je Lika Zakašvili, glavna urednica Publica. “Ljudi nam povjeravaju svoje priče o progonu i maltretiranju od strane vlasti. Kako se mogu osjećati sigurno, ako smo označeni kao strani agenti? Nećemo se pridržavati ovog nepravednog zakona koji krši dostojanstvo naših građana i nepravedno nas etiketira”.

Zakon bi omogućio proizvoljne inspekcije i sankcije, koje bi mogle poremetiti ključne operacije i odvratiti donatore. Ovaj zastrašujući efekat na finansiranje i operativne kapacitete rizikuje da osakati osnovne usluge za ugrožene grupe, uključujući djecu, žene, invalide i raseljene.

Više od 200 organizacija prekinulo je saradnju sa parlamentom u znak protesta, a više od 400 je odbacilo zakon.

Proevropljani su na ulicama. I čemu god se vlada nadala, nema nikakvih znakova da će otići.