09.09.2025.

Rusija promovira antikolonijalni narativ koristeći metode kolonizatora

Ruske vlasti su nedavno zatražile da Centralnoafrička Republika (CAR) prekine dugogodišnji odnos sa Wagner grupom i zamijeni te plaćenike državnim Afričkim korpusom, prema sporazumu koji uključuje izgradnju ruske vojne baze u zemlji.
Zahtjev je najnovija demonstracija aktuelne ruske kampanje za jačanje političkog i vojnog uticaja u više afričkih zemalja, uz istovremenu eksploataciju vrijednih minerala, nafte i drugih resursa za vlastitu korist - sve dok istovremeno zvanično objavljuje da se Rusija razlikuje od evropskih zemalja koje su kolonizirale Afriku.
"Ruski antikolonijalni križarski rat protivrječi njenim naporima da unaprijedi vlastite političke i ekonomske interese", napisao je analitičar Rand Corp.-a Benjamin R. Young u časopisu Foreign Policy.
Centralno mjesto među tim političkim i ekonomskim interesima zauzima slabljenje međunarodnih sankcija nametnutih Rusiji nakon aneksije Krima 2014. godine i invazije na Ukrajinu 2022. godine.
„Invazija na Ukrajinu i neuspjeh u postizanju brze pobjede naglasili su ovu dvostruku zavisnost između Rusije i Afrike“, napisao je analitičar Ignacio Fuente Cobo za Španski institut za strateške studije. „To ju je prisililo da ojača svoju politiku smanjenja vlastite ranjivosti na sankcije kontrolom kritičnih resursa u Africi“.
U tu svrhu, Rusija je koristila propagandu kako bi potaknula javno raspoloženje protiv Francuske i drugih evropskih zemalja s vezama s Afrikom, istovremeno nudeći sebe kao alternativu.
Veliki dio svoje pažnje usmjerila je na Sahel, u kojem su Burkina Faso, Mali i Niger doživjeli vojne udare dijelom motivirane ruskom propagandom. Ali, također, je izvršila novi pritisak na zemlje poput CAR-a, gdje ima uporište zahvaljujući Wagner grupi i sa njom povezanim rudarskim operacijama.
Ranije ove godine, Rusija je zamijenila plaćenike Wagner grupe snagama Afričkog korpusa u Maliju. Promjena je uglavnom bila rebrendiranje, budući da je većina pripadnika Afričkog korpusa došla iz Wagnera.
Prema sporazumu sa Wagnerom, Mali je organizaciji plaćao 10 miliona dolara mjesečno dajući joj dozvolu za rudarenje zlata i drugih resursa. Veliki dio tih prihoda se direktno vraćao u Moskvu putem ilegalnih sredstava za finansiranje invazije na Ukrajinu.
 
Iako nije jasno kako će Mali platiti za Afrički korpus, postoje neki ekonomski aranžmani poput onog ruskog konglomerata Yadran Group, koji ima manjinski udio u novoj rafineriji zlata koja se gradi u zemlji.
Rusija je izgradila sličan odnos sa huntom koja vlada Burkinom Faso, pružajući vojnu pomoć u zamjenu za koncesije za rudarenje.
U Nigeru, Rusija radi na preuzimanju kontrole nad rudnicima urana, a istovremeno raspoređuje trupe Afričkog korpusa kao vojne instruktore. Ruska državna korporacija za atomsku energiju Rosatom potpisala je sporazume sa najmanje 20 afričkih zemalja koji će ih, prema analitičarima, učiniti ovisnima o ruskoj tehnologiji u budućnosti.
Nakon gotovo decenije u CAR-u, Wagnerovi plaćenici su se duboko integrirali u vladu, obavljajući sve poslove, od vođenja računa o sigurnosti predsjednika do do nadzora na provođenju carinske politike. Pridružili su se vojnicima CAR-a u borbi protiv pobunjeničkih grupa i plaćeni su za svoje prisustvo dozvolama za rudarenje dijamanata i drugih minerala. Čak vode pivaru i prorusku radio stanicu u glavnom gradu Banguiju.
"Režim Vladimira Putina postigao je neusporediv nivo uticaja na poslove zemlje", napisali su Alvaro Piaggio i Mohamed Keita za Fondaciju za ljudska prava. "Ali ruske aktivnosti u zemlji pogoršale su dugotrajno bezakonje, korupciju, nasilje i kršenje ljudskih prava uz potpunu nekažnjivost".
Uz zahtjev da CAR pređe na Afrički korpus, ruske vlasti su tražile i novčane isplate za podršku operaciji, isplate koje bi mogle doseći milione dolara godišnje.
Zvaničnici CAR-a su rekli Rusima da nemaju toliko novca i ponudili su da nastave plaćati rudnicima zlata, urana i željeza, prema Associated Pressu.
Ruske operacije u zemljama poput Burkine Faso, CAR-a, Malija i Nigera predstavljaju eskalaciju planova ruskog predsjednika Vladimira Putina za kontinent, prema analitičaru Solomonu Ekanemu.
Putinov efekat se, dakle, manje odnosi na povlačenje, a više na rekalibraciju: zatezanje uzdi, institucionalizaciju moći i ugrađivanje dugoročnog uticaja na afričku sigurnosnu i resursnu politiku“, napisao je Ekanem nedavno za Business Insider.