U Srbiji Ruse vide kao glavnog saveznika, a SAD kao najveću prijetnju
Rusija je država koju je odabrao najveći broj ispitanika u Srbiji u nedavnom istraživanju na pitanje koju zemlju smatraju najvažnijim saveznikom svoje zemlje.
45 posto ispitanika u Srbiji, regionalnoj anketi Međunarodne republikanske institucije (IRI) za Zapadni Balkan reklo je da je Rusija najvažniji saveznik Srbije, 14 posto se opredijelilo za Kinu i pet posto za susjednu Mađarsku, na čelu sa samozvanim neoliberalnim demokratom Viktorom Orbanom, bliskim saveznikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Rezultati iz Srbije su u oštroj suprotnosti sa onima u Albaniji i na Kosovu, gdje su SAD ispitanici izabrali kao glavnog saveznika, sa glasovima čak 80 posto ispitanika na Kosovu.
Drugdje u regionu, ispitanici su se birajući glavne saveznike odlučili za mješavinu regionalnih i međunarodnih sila. Srbija je bila prvi izbor iu Sjevernoj Makedoniji (34 posto) i u Crnoj Gori (32 posto) i drugi izbor u Bosni i Hercegovini (16 posto).
Bosanci su rekli da je Turska najveći saveznik njihove zemlje (22 posto ispitanika), kao i 12 posto Makedonaca i manji broj u Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori.
Rusiju je favoriziralo 13 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini , devet posto u Crnoj Gori i osam posto u Sjevernoj Makedoniji.
U Srbiji SAD vide kao najveću prijetnju
Najveći broj ispitanika iu Srbiji (36 posto) i u Crnoj Gori (19 posto) rekao je da su SAD najveća prijetnja njihovoj zemlji.
Srbiju su kao najveću prijetnju identificirali ispitanici sa Kosova (83 posto), Albanci (36 posto) i Bosanci i Hercegovci (27 posto).
U svim zemljama osim u Srbiji, Rusija je viđena kao druga ili treća najveća prijetnja.
Ispitanici u Sjevernoj Makedoniji odabrali su Bugarsku (23 posto) kao najveću prijetnju nakon što je Bugarska zaustavila proces pridruživanja ove zemlje Evropskoj uniji.
I Albanija i Kosovo bile su među zemljama koje su najveća prijetnja, kako su ih identificirali ispitanici u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.
Vanjskopolitička orijentacija
Istraživanje je, također, otkrilo velike razlike u stavovima o vanjskopolitičkoj orijentaciji u regionu.
Albanija i Kosovo bili su najposvećeniji prozapadnom pravcu, sa 82 posto, odnosno, 87 posto ispitanika koji su rekli da vanjskopolitički kurs njihove zemlje treba biti „samo za Evropsku uniju i Zapad“.
Nasuprot tome, samo 10 posto ispitanika u Srbiji je željelo prozapadnu vanjsku politiku, a najpopularnija opcija je bila ravnomjerna ravnoteža između Zapada i Rusije (31 posto), nakon čega slijedi kurs koji je „proruski, ali održavati odnose sa Evropskom unijom i Zapadom'.
U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, najveći broj ispitanika izabrao je prozapadnu vanjsku politiku, ali značajan broj ispitanika, također, želi održavanje odnosa sa Rusijom.
Slično tome, podrška punopravnom članstvu u NATO bila je 88 posto i 85 posto na Kosovu iu Albaniji, ali samo tri posto u Srbiji.
Podrška članstvu u NATO-u bila je oko 50 posto u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ali je pala na 39 posto u Crnoj Gori, članici NATO-a od 2017. godine.
Članstvo u EU imalo je snažniju podršku sa snažnom većinom za u svim zemljama – u rasponu od 92 posto u Albaniji do 68 posto u Sjevernoj Makedoniji – osim Srbije, gdje je samo 40 posto ispitanika reklo da bi glasalo za pristupanje na referendumu o tom pitanju.
Međutim, veliki broj ispitanika u nekoliko država članica nije iskazalo povjerenje da je EU ozbiljna u pogledu prijema država Zapadnog Balkana u članstvo.
Samo 30 posto građana Srbije i 34 posto građana Sjeverne Makedonije smatra da je Evropska unija ozbiljna u svojoj namjeri da ponudi članstvo zemljama Zapadnog Balkana, u poređenju sa 54 posto, odnosno, 47 posto onih koji vjeruju da EU nije ozbiljna.