Hlađenje: Nekada galopirajuća, ruska ratom uslovljena ekonomija usporava. Šta to znači za potrošače, Kremlj i Ukrajinu?

Nakon tri godine ratom uslovljene ekspanzije i naglog rasta na četiri posto u periodu 2023–2024 – tempa koji Rusija nije vidjela u prethodnoj deceniji, osim tokom perioda koji je prethodio njenoj potpunoj invaziji na Ukrajinu 2021. godine – ruska ekonomija se počela postepeno usporavati.

 

Prema Centralnoj banci Rusije, vrhunac napretka ekonomije dogodio se u četvrtom kvartalu 2024. godine, kada je ruska Federalna služba za statistiku (Rosstat) izvijestila o rastu BDP-a od 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ali do prvog kvartala 2025. godine, taj tempo se počeo smanjivati. I Centralna banka i Ministarstvo ekonomskog razvoja Rusije procjenjuju da je rast BDP-a usporen na oko dva posto u poređenju s istim periodom prošle godine.  

Ovo usporavanje nije bilo neočekivano. Održavanje brzog rasta pod sankcijama i sa nedostatkom radne snage neminovno uzima danak ekonomiji. Ali ruski ekonomski zvaničnici su planirali i ovo i pad cijena nafte - i u skladu s tim upozorili predsjednika Vladimira Putina. Krajem prošle godine, on je umanjio potencijalne posljedice, rekavši: „Koliko god čudno zvučalo, s obzirom na trenutne makroekonomske realnosti, trenutno nam zaista nije potreban takav rast“.

 

Šta tačno uzrokuje usporavanje?

 

Ističu se dva glavna faktora. Prvi je masovna preraspodjela resursa koje diktiraju ratna dejstva (tj. potrošnja na odbranu i sigurnost) na štetu produktivnih civilnih sektora.

Isključujući industrije u kojima dominira odbrana, pravedno je reći da ostatak ruske industrijske ekonomije efektivno ulazi u recesiju, prema podacima Vladinog centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje (CMASF). Civilna ekonomska proizvodnja smanjivala se za 0,8 posto mjesečno u prvom kvartalu 2025. godine, uključujući pad od 1,1 posto samo u martu, što ju je dovelo na najniži nivo od aprila 2023. godine.

Čak i sektori koji su ranije pokazivali spor, ali stabilan rast sada se smanjuju. CMASF procjenjuje da je prosječna mjesečna proizvodnja u ovim područjima pala za 0,7 posto u prvom kvartalu (s padom od 0,8 posto u martu). Lošiji rezultat - pad od 0,8 posto mjesečno tokom cijelog kvartala - zabilježen je samo jednom u posljednjih 12 godina: tokom šokantnog prvog kvartala 2022. godine.

Proizvodnja građevinskog materijala već je padala za 0,3 posto mjesečno u drugoj polovini 2024. godine, ali se tempo pada ubrzao na 1,1 posto početkom 2025. godine. Sektor proizvodnje mašina za proizvodnju za civilne svrhe se pogoršava: proizvodnja električne opreme sada pada tri mjeseca zaredom, s prosječnim mjesečnim padom od 5,4 posto (uključujući 3,2 posto u martu), dok ukupna proizvodnja mašina i opreme pada četiri mjeseca zaredom (pad od 3,8 posto mjesečno u prosjeku, uključujući 2,7 posto u martu).

Održavanje ratnih napora zahtijeva velika, kontinuirana ulaganja u odbrambenu industriju, odvlačeći finansijske i radne resurse iz civilnog sektora – koji je već pod pritiskom visokih kamatnih stopa. Centralna banka Rusije, s ciljem obuzdavanja inflacije, zadržala je svoju ključnu kamatnu stopu na rekordno visokih 21 posto četvrti put zaredom u aprilu.

Vojna potrošnja nije jedina inflatorna sila. Civilna ekonomija se, također, bori da zadovolji rastuću domaću potražnju. Budžet za 2025. godinu uvodi i veće poresko opterećenje - uključujući porez na dobit preduzeća povećan na 25 posto i progresivni porez na dohodak na mjesečnu zaradu iznad 200.000 rubalja (otprilike 2.500 dolara) - i realno smanjenje socijalnih izdataka.

Još jedan znak da ekonomija usporava je da je inflacija počela usporavati. Sezonski prilagođena, iznosila je 7,1 posto u martu i u prosjeku 8,3 posto u prvom kvartalu - što je pad u odnosu na 12,9 posto u četvrtom kvartalu 2024.  

Dakle, rat je glavni faktor koji usporava ekonomiju?

Pa, to nije cijela priča - kao što smo gore spomenuli, usporavanje ima dva glavna pokretača. Drugi je pad prihoda od nafte i gasa.

Nagli porast cijena energije 2022. godine donio je Rusiji ogromne neočekivane profite uprkos sankcijama: prihodi su bili 42 posto, ili 175 milijardi dolara, iznad prosječnog godišnjeg prihoda od izvoza energije u prethodnih 13 godina.

Ali 2025. godina je druga priča. Donald Trumpovi tarifni ratovi i haos koji je izazvao u globalnoj trgovini, u kombinaciji s promjenom strategije cijena OPEC+ (kartel sada povećava proizvodnju kako bi privukao kupce jeftinijom naftom), snizili su cijene. Ministarstvo energetike SAD-a već je snizilo svoju prognozu spot cijene nafte Brent sa 74,20 dolara na 67,87 dolara po barelu, dok privatne banke predviđaju cijenu u rasponu od 55-65 dolara po barelu. U međuvremenu, ruska nafta će se gotovo sigurno prodavati uz dodatni popust od osam do 12 dolara po barelu zbog zapadnih sankcija.

Istovremeno, ruski izvoz plina u Evropu naglo je opao - sa 46 milijardi eura u 2021. na samo 16,6 milijardi eura u 2024. godini, prema podacima CREA-e. U januaru je Rusija zatvorila posljednju preostalu direktnu rutu plinovoda za Evropu, koja je prolazila kroz Ukrajinu. Samo to će zemlju koštati oko 4,5 milijardi dolara godišnje, prema riječima Sergeja Vakulenka, višeg saradnika u Carnegie Russia Euroasia Centru u Berlinu.

Kao rezultat toga, nafta čini sve veći udio ruskih prihoda. U 2022. godini, nafta (ekstrakcija, rafiniranje i izvoz) činila je 66,5 posto prihoda zemlje od nafte i plina. U 2023. godini to je bilo 74,6 posto, a u prvih devet mjeseci 2024. godine 77,4 posto. U međuvremenu, udio plina pada: sa 30,2 posto u 2022. na 20,2 posto u 2023., a samo 16,3 posto u istom periodu 2024.

„Rekao sam još u jesen, kada se odobravao budžet za 2025. godinu, da je predviđenih 69,70 dolara po barelu za Ural smjela, čak i agresivna procjena. Konzervativnija procjena bi bila 10-15 dolara niža“, rekao je Vakulenko za Meduzu.

Ministarstvo finansija je od tada prilagodilo svoja očekivanja kako bi bolje odražavala stvarnost, smanjivši svoju prognozu prihoda od nafte i plina za 2025. godinu za 2,6 biliona rubalja (32,2 milijarde dolara) i snizivši projektovanu izvoznu cijenu ruske nafte sa 69,70 dolara na 56 dolara po barelu. Kao rezultat toga, očekivani budžetski deficit porastao je sa 1,17 biliona rubalja (14,5 milijardi dolara, ili oko 0,5 posto BDP-a) na 3,8 biliona rubalja (47,1 milijarda dolara, ili oko 1,7 posto BDP-a). Samo u prvom kvartalu 2025. godine, budžet je imao značajan deficit: oko 2,17 biliona rubalja (26,9 milijardi dolara, ili oko 1 posto BDP-a).

Prognoza od 55 do 60 dolara po barelu za naftu Ural ove godine izgleda mnogo realnije, prema analitičaru think-tanka za naftu i plin koji je govorio pod uslovom anonimnosti. A za narednih nekoliko godina, procjene u rasponu od 50 do 60 dolara izgledaju vjerojatnije od prethodno očekivanih 60 do 70 dolara - iako je taj viši raspon bio općeprihvaćen prije samo nekoliko mjeseci. Glavni razlozi za reviziju naniže, kaže on, su isti: slabljenje globalne potražnje zbog potencijalnog ekonomskog usporavanja i stav lidera OPEC+ - posebno Saudijske Arabije - koji sada imaju manje podsticaja da vještački ograničavaju proizvodnju.