Kremlj vraća Abhaziju u svoje redove

Prvog dana maja, ruski putnički avion sletio je u Suhumi, glavni grad separatističke regije Abhazije, dovezavši gomilu turista koji su se nadali da će se okupati na crnomorskom primorju. Ovaj naizgled bezopasan let imao je velike političke implikacije, označavajući ponovno uspostavljanje pune ruske kontrole nad teritorijom, koja prema međunarodnom pravu još uvijek pripada Gruziji.

Direktan let iz Moskve bio je prvi te vrste tokom 32 godine, otkako je kratki građanski rat rezultirao time da se Abhazija odvoji od kontrole Tbilisija i stavi pod zaštitu ruske vojske. Let je, također, označio kraj perioda previranja za regiju, tokom kojeg su se stanovnici Abhazije nastojali da se oslobode okova zavisnosti od Moskve. Sada je jasno da je Abhazija ponovo čvrstopod ruskom vlašću.

„Posvećeni smo daljoj saradnji“, rekao je novopostavljeni de facto predsjednik, Badra Gunba, tokom ceremonije povodom pokretanja redovnih letova na relaciji Moskva-Suhumi. „Veoma je važno da razvijamo naše strateške, savezničke odnose sa Ruskom Federacijom“.

Dodatni letovi između Suhumija i drugih ruskih gradova već su u pripremi, a sve ih obavljaju aviokompanije, koje su pod zapadnim sankcijama.

Gruzija je pod vodstvom stranke „Gruzijski san“ napravila oštar zaokret udesno, a stranački lideri su kritizirani zbog približavanja Rusiji. Uprkos tome, zvaničnici u Tbilisiju osudili su uspostavljanje avionske linije kao kršenje gruzijskog suvereniteta. Istovremeno, Levan Davitašvili, gruzijski ministar ekonomije, priznao je da Gruzija nema stvarnu moć da zaustavi letove.  

„Ako sankcionirane kompanije nastave poslovati u područjima izvan naše kontrole, to je zbog objektivnih okolnosti, to su okupirane teritorije“, kazao je Davitašvili.  

Pritužbe koje je iznio „Gruzijski san“ mnogi u Tbilisiju smatrali su ciničnima, s obzirom na to da je u maju 2023. godine vlada obnovila direktne letove između Tbilisija i Rusije, što je izazvalo snažne proteste u zemlji i kritike međunarodnih partnera. Zvaničnici Evropske unije, također, su kritikovali letove za Suhumi.

Gruzijsko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je istovremeno pokretanje željezničkog saobraćaja između Rusije i Abhazije 1. maja „podjednako alarmantnim“. Prema riječima Sergeja Kirijenka, novog čovjeka Kremlja zaduženog za Abhaziju i prvog zamjenika šefa predsjedničke administracije, koji je prisustvovao pokretanju redovnih letova, ova usluga je bila nusprodukt nedavnog sastanka između Vladimira Putina i Gunbe.

Otkako se Abhazija odvojila od Gruzije početkom 1990-ih, Rusija je bila jedna od rijetkih zemalja koje su priznale njenu nezavisnost i ostala je glavna finansijska žila kucavica te teritorije. Ali ta podrška dolazi s određenim uslovima, na što su se mnogi u regiji podsjetili tokom političkih protesta koji su započeli krajem 2024. godine. Iskra destabilizacije bio je predloženi zakon koji bi Rusima omogućio da kupe unosne nekretnine u Abhaziji.

Ruski odgovor na abhazijske proteste bio je brz i nemilosrdan. Gotovo sva ruska pomoć Abhaziji je obustavljena. To je rezultiralo nestancima električne energije tako da su stanovnici Abhazije imali struju samo nekoliko sati dnevno, a javne usluge su zaustavljene.

Poruka je bila jasna: oduprite se planovima Moskve i platit ćete visoku cijenu.

U pozadini tih nemira, Gunba, miljenik Kremlja, izašao je kao pobjednik na prijevremenim izborima održanim u martu. Od tada, Moskva je brzo poduzela korake ka obnavljanju „stabilnosti“ u regiji: obnovljeno je redovno snabdijevanje električnom energijom, održan je sastanak sa Putinom, a među „poklonima“ nakon izbora bio je i obećanje lakšeg pristupa ruskim pasošima za stanovnike Abhazije.

U međuvremenu, proruski zaokret gruzijske vlade znači da de facto lideri Abhazije i Južne Osetije, još jedne gruzijske teritorije pod ruskom okupacijom, imaju nove načine da utiču na Tbilisi.

Naprimjer, odgovarajući na pritužbe gruzijske vlade na nastavak letova Moskva-Suhumi, abhazijski predstavnici su promijenili narativ, koristeći riječi osnivača „Gruzijskog sna“ Bidzine Ivanišvilija kako bi Tbilisi stavili u defanzivu. Podsjetili su da je prošle jeseni Ivanišvili pozvao na krivično gonjenje zvaničnika iz prethodne administracije pod Mihailom Sakašvilijem zbog "spaljivanja naših osetskih sestara i braće do temelja" i započinjanja gruzijsko-ruskog rata 2008. godine.

I abhazijski i južnoosetijski predstavnici naglasili su da bi se Gruzija trebala fokusirati na ispunjenje Ivanišvilijevog obećanja, umjesto da se uzrujava zbog uspostavljanja avionskih linija, ponavljajući stav Moskve da "kriminalci odgovorni za započinjanje rata moraju biti kažnjeni".