ANALIZA: Ruski rat u Ukrajini će se produžiti i u 2026. godinu, Kijev će tražiti sredstva, upozoravaju ekonomisti KSE-a

Uprkos otvaranju pregovora, ponovljeni ruski napadi na civile širom Ukrajine izgleda da signaliziraju da će rat nastaviti do kraja 2025. godine, a vjerovatno i duže, stvarajući manjak finansiranja u 2026. godini koji zvaničnici Kijeva i drugi nisu uzeli u obzir, prema detaljnom ekonomskom priručniku objavljenom ovog mjeseca.

Iako je šefica Centralne banke Rusije, Elvira Nabiullina, tvrdila da Rusiji ponestaje resursa za ekonomski rast, portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dalje tvrdi da Rusija ima "stratešku prednost" na bojnom polju u Ukrajini - i planira nastaviti rat pod tom pretpostavkom.

Ruska ekonomija je veća i ima više resursa koji se još uvijek mogu mobilizirati za finansiranje rata, dok Ukrajina ima manje raspoloživih sredstava na raspolaganju. A, ako Zapad ne poveća pomoć Ukrajini ili ne nametne pritisak sankcijama na Rusiju, Ukrajina će biti u mnogo ranjivijoj situaciji kada je u pitanju finansiranje odbrane od pune ruske invazije, prema riječima Natalije Šapoval, šefice Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE).

Ukrajinska operacija "Paukova mreža" navodno je 1. juna uništila najmanje 10 ruskih aviona od 40 usmjerenih na pet aerodroma u ruskim regijama Murmansk, Irkutsk, Rjazan i Amur. Ali nakon toga, Rusija je počela koristiti masovne kombinovane zračne napade, šaljući stotine napada dronova sa oko 500 dronova i raketa odjednom, u pokušaju da savlada ukrajinsku zračnu odbranu. U napadima su desetine mrtvih i stotine ranjenih u Kijevu, Harkivu, Odesi i nekoliko drugih gradova.

Peskov je više puta rekao da Rusija neće pristati na prekid vatre u Ukrajini. Ruski vojno-industrijski kompleks se proširio posljednjih godina uprkos međunarodnim sankcijama nametnutim zemlji, prema nedavnom istraživanju KSE-a, koje je otkrilo da Kremlj ima ekonomsku snagu da održi trenutni tempo rata mjesecima, ako ne i godinama, duže.

Zapad se oslanjao na to da će se ruski rat - najveća invazija na suverenu naciju od Drugog svjetskog rata - završiti 2025. godine. Nije se završio. Ukrajina se sada suočava sa 2026.

godinom, još jednom godinom borbi velikih razmjera, pri čemu polovina njene odbrane nije finansirana, a makrofinansijska pomoć ističe.

Došao je trenutak presudne odluke. Da li je Zapad spreman da gleda kako Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine u 2026. godini?

Zašto je Kijev zabrinut zbog 2026. godine

Ukrajinski saveznici i globalni ekonomisti nisu planirali da će ruski rat protiv Ukrajine trajati tokom cijele 2026. godine, videći ga samo kao najgori mogući alternativni scenario.

Ukrajinska vlada je u Vladinoj Budžetskoj deklaraciji za 2026-2028. godine predvidjela efekat produženog rata koji bi trajao do 2026-2028. godine kao alternativni ekonomski scenario.

Međunarodni monetarni fond (MMF) zauzeo je isti pristup, izvještavajući da bi rat mogao završiti u drugom kvartalu 2026. godine u okviru svog negativnog scenarija - scenarija rasta u okolnostima nastavka neprijateljstava.

Ali neki stručnjaci su to shvatili ozbiljnije. Ekonomisti KSE-a pokušali su upozoriti na nove podatke koji pokazuju da su ukrajinske odbrambene potrebe bile nedovoljno finansirane za 2026. godinu – i insistirali su da se problem odmah riješi.

Ono što je ranije napisano sa nedostatkom adekvatnih brojki sada je pomno izračunato – Ukrajini nedostaje i vojna i finansijska pomoć potrebna za otpor dugotrajnom ratu, a kamoli za preuzimanje inicijative, bez savezničke podrške. To predstavlja ozbiljnu opasnost za njenu ekonomiju.

„Duži rat znači da trenutno obećani nivoi podrške od partnera neće biti dovoljni da omoguće Ukrajini da nastavi da se odupire ruskoj agresiji bez ugrožavanja makroekonomske stabilnosti“, napisali su analitičari KSE-a u svom najnovijem Makroekonomskom priručniku, ocrtavajući trendove ekonomije u drugom kvartalu 2025. godine.

Produženje rata u Ukrajini ostavit će Ukrajinu sa samo dva posto rasta u 2026. godini „ako se sigurnost ne obnovi“, napisala je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u svom najnovijem izvještaju o ekonomskim izgledima.

U prognozi ukrajinske vlade, njena ekonomija će nastaviti patiti od viših cijena kako se rat bude odugovlačio. Inflacija će ostati visoka, a predviđa se da će se smanjiti sa 15 posto na samo 7,5 posto u 2028. godini, što će povećati troškove proizvodnje. Ukrajinska ekonomija će ostati na površini, ali se neće oporaviti – vlada predviđa 2,4 posto realnog BDP-a u 2026. godini u odnosu na četiri do sedam posto rasta koji su predviđale različite institucije za period poslijeratnog oporavka Ukrajine.

Međunarodni partneri Ukrajine još uvijek nisu pronašli rješenje za nedostatak finansiranja u 2026. godini, što ostavlja manje vremena za osmišljavanje rješenja u drugoj polovini godine. Ali obećali su da će početi pregovore o budućoj pomoći tokom Konferencije o oporavku Ukrajine 2025. u Rimu 10. i 11. jula, prema riječima ukrajinskog zvaničnika upoznatog sa planovima koji je razgovarao sa Kyiv Postom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljive prirode svog posla.

Platforma donatora Ukrajine, koordinaciono tijelo zemalja i međunarodnih finansijskih organizacija koje dodjeljuju pomoć Ukrajini, sastala se u Rimu 9. jula kako bi razgovarala o opcijama finansiranja, izvijestilo je ukrajinsko Ministarstvo finansija.

Trenutni makrofinansijski programi – kredit za izvanredno ubrzanje prihoda (ERA), podržan profitom od zamrznute ruske imovine, Ukrajinski instrument, program MMF-a – uskoro će isteći, ostavljajući Ukrajinu u neizvjesnosti u vezi sa finansiranjem.

Ukrajinci i ukrajinska preduzeća odgovorili su na finansijske pritiske udvostručavanjem poreskih prihoda od 2022. do 2025. godine, što je 15 posto (prilagođeno inflaciji) više nego 2021. godine prije nego što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju gurajući Ukrajinu u ratnu ekonomiju u kojoj je zemlja izgubila milione radnika i hiljade kvadratnih kilometara okupiranog zemljišta, prema procjenama Instituta KSE.

Domaće zaduživanje, koje je postalo drugi ključni domaći izvor finansiranja ukrajinske ekonomije u 2024. godini, uz veće poreze, također se udvostručilo od početka invazije. To se dogodilo uprkos činjenici da su strani investitori pobjegli od ulaganja u Ukrajinu – udio nerezidenata u ukrajinskim obveznicama gotovo je poništen, za razliku od drugih faktora.

Ukrajinske potrebe za finansiranjem od približno 30 milijardi dolara su u potpunosti pokrivene za 2025. godinu, a očekuje se da će više od 13 milijardi dolara preostalih sredstava ERA iz ove godine biti preraspodijeljeno u 2026. godini.

Ukrajina ima projektovani budžetski deficit od 46,3 milijarde dolara za 2026. godinu. Zašto povećanje u odnosu na 2025. godinu? Ukrajinski partneri nisu najavili nikakve grantove za 2026. godinu u vrijeme objavljivanja ovog teksta, što znači da će Ukrajina morati posuditi više novca negdje drugdje, povećavajući svoj budući dug i budžetsku potrošnju za plaćanje kamata.

Pod pretpostavkom da program MMF-a, ostatak novca ERA-e i projekat Ukrajinske pomoći nude još 15,1 milijardu dolara kredita za sljedeću godinu, Kijev će i dalje imati finansijski jaz od otprilike 17,7 milijardi dolara u 2026. godini.

Izgledi za 2027. godinu izgledaju još tmurnije. Programi Ukrajinske pomoći, ERA-e i MMF-a će u potpunosti isteći, ostavljajući Ukrajinu sa gotovo nula paketa makrofinansijske pomoći za 2028. godinu ili kasnije. MMF će vjerovatno nastaviti svoj program, ali je njegov obim previše ograničen za investicije – tranše MMF-a su dovoljne samo za otplatu starih MMF kredita.

Predstojeći budžetski jaz Ukrajine

17,7 milijardi dolara finansijskog jaza neophodno je Ukrajini da finansira svoje potrebe iz odbrambenog budžeta u 2026. Ranije se smatralo da će rat završiti, što će smanjiti i troškove za Ukrajinu.

Kako Rusija nastavlja svoj rat protiv Ukrajine, relativno visoki odbrambeni i sigurnosni izdaci Kijeva neće nestati. Naprotiv - ruski rat će zahtijevati veće izdatke svake godine. Ukrajina je potrošila 49 milijardi dolara na borbu protiv Rusije u 2022. godini, ali plaćanje se povećava samo na 73 milijarde dolara svake godine tokom 2023-2025, procjenjuje KSE.

KSE predviđa da Ukrajina neće moći smanjiti odbrambene i sigurnosne izdatke ako se rat nastavi u većem dijelu 2026. godine. Potrošnja će ostati na 73,7 milijardi dolara u 2026. godini, a ukupne odbrambene potrebe će se ponovo povećati na 68 do 105 milijardi dolara svaka u 2027-2028. godine, navodi se u Makroekonomskom priručniku KSE.

Šta je uključeno u odbrambene potrebe nakon rata, prema KSE?

Plate vojnog osoblja trebale bi se povećati na približno 2.000 dolara mjesečno (ili 24.000 dolara godišnje), sa oko 350.000 osoblja potrebnih za odbranu od rizika od još jedne ruske invazije, a zajedno s osnovnom opremom, to će ukupno iznositi 17,5 milijardi dolara. 28 do 35 milijardi dolara trebalo bi biti izdvojeno za popunjavanje vojnih zaliha Ukrajine. A 23 do 53 milijarde dolara za odbrambene potrebe mogu se zadovoljiti bezuvjetnim pristupom vojnim zalihama zapadnih zemalja ukoliko se ruska invazija ponovi nakon što se Rusija povuče.

Rat duga i investicija

Ukrajinski ministar finansija promovirao je opreznu politiku duga prije ruske invazije, uspjevši da odnos duga i BDP-a u periodu 2018-21 bude ispod 50% posto, gotovo kao što se sugerira da tržišta u razvoju imaju manje od 40 posto, pri čemu je Poljska imala 52 do 67 posto u istom periodu.

Ali rat je naglo povećao odnos duga i BDP-a na 84,6 posto u 2024. godini. KSE predviđa da će se ta brojka povećati na nešto ispod 100 posto do kraja 2026. godine, čak bliže 110 posto računajući jaz od 17,7 dolara podržan kreditima, i da će se nakon toga vrlo sporo smanjivati.

Ukrajina, koja mora finansirati svoju vojsku kako bi preživjela ruski napad na njen suverenitet, mogla bi ostati bez gotovo nikakvog novca za reinvestiranja i oporavak.

U kombinaciji sa još uvijek povećanim potrebama za odbranom, to bi moglo uzrokovati "scenario bez rasta" za zemlju tokom dužeg vremenskog perioda. Svaka dodatna godina rata pogoršava problem u iznosu od preko 30 milijardi dolara više dugova i rashoda za kamate godišnje.

 

Normalno, potrošnja bilo koje zemlje je prilično stabilna i ne mijenja se mnogo tokom vremena, dok neke krize (poput COVID-19) mogu uticati na nju, što je jednokratna situacija. S obzirom da je Ukrajina zemlja u ratu, situacija je potpuno suprotna. Dug, troškovi servisiranja i otplate stalno rastu, nagrizajući sve veći dio ukupnog budžeta. Ova plaćanja smanjuju investicioni kapital dostupan za oporavak i razvoj ekonomije.

Manje investicija neće ostaviti mnogo prihoda za ekonomiju, prisiljavajući Centralnu banku Ukrajine da oslabi grivnju i potroši svoje rezerve kako bi nadoknadila nedostatak prihoda. Što je zemlja ekonomski slabija, to joj je manje resursa preostalo za korištenje protiv neprijateljskog napredovanja.

Nedostatak finansiranja za Ukrajinu znači manje odbrane za saveznike.

Ako ruske snage napadnu Zapad, to će učiniti nakon što su naučile iz svog iskustva borbe na ukrajinskoj teritoriji.

Ukrajinski susjedi bi, također, platili više za novu potencijalnu fazu rata. Napad na Poljsku ili baltičke zemlje, naprimjer, zahtijevao bi od vlade da poveća poljske oružane snage na veličinu, uporedivu sa sadašnjim ukrajinskim oružanim snagama, otprilike 800.000 do  milion pripadnika. Sa poljskom platom od 1.400 dolara mjesečno za svakog vojnika, Poljska će biti prisiljena da vrši dodatna plaćanja za borbu na bojnom polju, iznenada primajući veliki finansijski teret.

Poljska bi morala prikupiti ukupan odbrambeni budžet Ukrajine samo za plate, ali zemlja će, također, platiti troškove održavanja poput odjeće, hrane, municije, oružja i logistike.

Rusija bi mogla proširiti svoje redove za ovaj napad, dok nastavlja mobilizirati Ukrajince sa  teritorija okupiranih i nakon 2014. i nakon 2022. godine, kao što je to učinila u ukrajinskim regijama Zaporiška i Herson, prema informacijama iz sjedišta ukrajinske vojne obavještajne službe, HUR.

Ali ovaj najgori scenarij za Evropu može se izbjeći.

Ukrajinski ministar finansija, Sergej Marčenko, ranije je predložio plan za Zapad da pomogne u finansiranju ukrajinske vojske. Održavanje ukrajinskih oružanih snaga koštat će zemlje EU i NATO-a mali dio evropskog BDP-a i može se raspodijeliti među zemljama učesnicama, prema Marčenku.

Zemlje EU će morati potrošiti mnogo više svog BDP-a ako ih Rusija direktno napadne, a Ukrajina će djelovati kao tampon zona. Evropski think tank Bruegel procijenio je da bi EU trebala formirati 50 novih evropskih brigada od 300.000 ljudi, trošeći više za oko 250 milijardi eura (292,8 milijardi dolara) godišnje (oko 3,5 posto BDP-a) u kratkom roku, samo da bi odvratila potencijalnu rusku invaziju na Evropu.

Zapad bi trebao učiniti tri stvari kako bi ojačao vlastitu odbranu zajedno s ukrajinskom, prema ekonomistima KSE-a: preuzeti dio finansiranja za osoblje ukrajinske vojske direktno u zamjenu za međusobnu obuku i druge usluge, osmisliti nove programe finansiranja koji će zamijeniti stare, uključujući nove pristupe poput posebnog "vojnog duga", i dati Ukrajini potpuni i bezuvjetni pristup vojnoj opremi koju gomilaju partnerske zemlje.

Ukrajina i dalje može postati živahna ekonomija, u skladu s Evropom i SAD-om. Postoje brojni projekti u pripremi kako bi se osigurala ta budućnost - ali za sada, Kijev i dalje treba posvetiti svoja finansijska sredstva borbi za svoj suverenitet.

I ta borba košta života i novca – da li je Zapad spreman platiti istu cijenu?