EU obećala 2,3 milijarde eura za obnovu Ukrajine i osniva privatni investicijski fond za prikupljanje dodatnih 10 milijardi eura  

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, također, je najavio pripremu oko 200 sporazuma za Konferenciju o oporavku Ukrajine, koja se održava u Rimu 10. i 11. jula (URC2025) u ukupnom iznosu od 10 milijardi eura.

„EU danas potvrđuje svoju ulogu najjačeg partnera Ukrajine. Ne samo njenog glavnog donatora, već i ključnog investitora u njenu budućnost. Sa potpisanih 2,3 milijarde eura sporazuma, cilj nam je osloboditi do 10 milijardi eura investicija za obnovu kuća, ponovno otvaranje bolnica, oživljavanje preduzeća i osiguranje energije“, rekla je von der Leyen na Konferenciji o oporavku Ukrajine održanoj u Rimu 10. i 11. jula, izvještava Interfax.

Odvojeno, Zelenski je objavio da je Bankova (ukrajinski ekvivalent Kremlja) potpisala više od 200 ugovora vrijednih 10 milijardi eura investicijskih projekata.

„Ovdje, na konferenciji, zastupljeno je više od 500 kompanija. Oko 200 sporazuma je spremno za potpisivanje ukupne vrijednosti veće od 10 milijardi eura. Sve ovo mora biti u potpunosti provedeno. I, molim vas, fokusirajmo se i na energiju“, rekao je Zelenski na plenarnoj sjednici Konferencije o oporavku Ukrajine u Rimu (URC2025).

Novi paket EU uključuje 1,8 milijardi eura investicija putem garancija za kredite, a ostatak u vidu grantova.

„Kao dio ove podrške, mogu najaviti isplatu od milijardu eura makrofinansijske podrške, dragi Volodimire. Također, mogu najaviti isplatu od više od tri milijarde eura iz Instrumenta za Ukrajinu. A ove garancije i grantovi koje danas ovdje potpisujemo... trebali bi osloboditi 10 milijardi eura investicija za rast, oporavak i rekonstrukciju Ukrajine“, rekla je von der Leyen. „Samo ove godine pokrit ćemo 84 posto potrebnog vanjskog finansiranja“.

Najavila je stvaranje novog Fonda za obnovu Ukrajine, koji podržavaju Evropska investicijska banka, Francuska, Njemačka, Italija i Poljska. Sa početnim kapitalom od 220 miliona eura, fond ima za cilj mobilizirati 500 miliona eura do 2026. godine, saopćeno je iz Evropske komisije. Šefica Evropske komisije pozvala je i evropske kompanije da „danas investiraju u Ukrajinu“.

Isplatom nove tranše makrofinansijske pomoći u iznosu od milijardu eura Kijevu, Evropska unija ostaje najveći donator Ukrajine, osiguravši gotovo 165 milijardi eura ekonomske i vojne pomoći od 2022. godine, rekla je von der Leyen.

Zelenski je napomenuo da je Ukrajina već preživjela tri zime rata velikih razmjera i da se priprema za četvrtu.  

"Ovo [preživljavanje zime] se može postići samo zajedničkim naporima, i iskoristimo ovu konferenciju da krenemo naprijed u tom smjeru. Zahvaljujem... na kontinuiranoj podršci EU u pomaganju Ukrajini da prevaziđe svoje energetske probleme. Moramo nastaviti osiguravati zaštitu našeg naroda", rekao je ukrajinski predsjednik.  

Zelenski je dodao da Putin "ima samo dva prava saveznika - teror i zimu, i mi moramo odgovoriti na oboje".

 

Koliko će koštati obnova?

 

Svjetska banka procjenjuje da je Rusija nanijela štetu Ukrajini u vrijednosti od 528 milijardi dolara. Dok su ukrajinski saveznici do sada osigurali ukupno 133 milijarde eura čiste budžetske pomoći, nisu se obavezali na nikakva sredstva za konačnu obnovu ekonomije.

Jedini novac koji je dodijeljen na papiru je oko 75 milijardi dolara od strane međunarodnih finansijskih institucija (IFI), prema podacima Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju (PIIE). Ukrajina ima veliki izazov.

Premijer Denis Šmihal, govoreći na konferenciji, naveo je ukupne troškove još više, na bilion eura u narednih 14 godina.

"Naš koncept predviđa osnivanje dva fonda ukupne vrijednosti bilion dolara. Prvi je Ukrajinski fond vrijedan 540 milijardi dolara, koliko Svjetska banka procjenjuje da će koštati obnova Ukrajine. Ovaj fond će se sastojati od konfiskovane ruske imovine, kao i posebnog poreza na izvoz ruskih sirovina", rekao je Šmihal delegatima na konferenciji. „Drugi fond je Evropski strukturni fond za podršku Ukrajini vrijedan 460 milijardi dolara. Ovo će biti platforma za ulaganja evropskog privatnog sektora u ukrajinsku proizvodnju“.

Međutim, situacija možda i nije tako loša kao što se čini. Najveća šteta nanesena je gradovima i selima koja se nalaze na prvoj liniji fronta i na istoku zemlje, a sada su pod ruskom okupacijom. Ako se novac za obnovu koristi samo za ona naselja koja ostaju pod kontrolom vlade u Kijevu, onda bi troškovi tog rada mogli pasti na oko 200 milijardi dolara, kažu viši bankari za razvoj sa kojima su razgovarali iz bne IntelliNews. Tada bi jaz između onoga što su međunarodne finansijske institucije već obavezale i onoga što privatni kapital, lokalni poduzetnici i vlada mogu prikupiti postao mnogo manji.

 

Pomoć u oružju

 

Drugi saveznici obećali su Ukrajini ne samo sredstva za obnovu, već i više oružja.

Ukrajina se suočava sa krizom, jer joj ponestaje municije za protivvazdušnu odbranu, kriza koja se pogoršala nakon što je Trumpova administracija ove sedmice zaustavila sve nove isporuke oružja Ukrajini. Međutim, u posljednjih nekoliko dana Trump je rekao da će promijeniti tu odluku, ali je, u vrijeme pisanja ovog teksta, obećao ukupno 10 novih presretačkih raketa Patriot – dovoljno za samo pet ruskih raketa. Rusija je samo 9. jula ispalila ukupno 18 raketa, prema riječima Zelenskog.

Njemačka je spremna kupiti sisteme protivvazdušne odbrane Patriot od Sjedinjenih Američkih Država i isporučiti ih Ukrajini, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz u Rimu.

„Također smo spremni kupiti dodatne sisteme Patriot od SAD-a kako bismo ih stavili na raspolaganje Ukrajini“, rekao je Merz na konferenciji o podršci Ukrajini, gdje je razgovarao o protivvazdušnoj odbrani s predsjednikom Zelenskim i drugim liderima.

Merz je rekao da je prošle sedmice zamolio Trumpa da isporuči Patriote, dodajući: „Amerikancima su potrebni neki od njih, ali ih imaju i mnogo. ... Još nije finalizirano hoće li isporuka biti izvršena“.

Njemačka je dio koalicije voljnih, četiri vodeće evropske sile koje sve više preuzimaju teret snabdijevanja i podrške Ukrajini.

Velika Britanija, također, obećava da će Kijevu isporučiti 5.000 prijeko potrebnih raketa za protivvazdušnu odbranu. Isporuke će se izvršiti u okviru sporazuma o zajmu koji će strane potpisati u bliskoj budućnosti. Osim toga, Velika Britanija će podržati dodjelu do 283 miliona funti (323,6 miliona dolara) bilateralne pomoći Ukrajini tokom sljedeće godine. Rok otplate zajma za Ukrajinu bit će 19 godina, izvijestile su Vedomosti 10. jula.

Konačno, ministar odbrane Velike Britanije John Healey izjavio je 10. jula da je Britanija spremna poslati mirovne snage ukoliko se postigne prekid vatre. Premijer Sir Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovo su pokrenuli pregovore o mirovnim snagama, uprkos tome što su ranije ove godine napustili tu ideju. Velika Britanija i Francuska bi osigurale osnovno vojno prisustvo, iako se inicijativa oslanja i na podršku SAD-a, rekao je Healey.

„Premijer je uvijek bio jasan da je spreman poslati trupe u Ukrajinu kako bi pomogao u jačanju primirja“, izjavio je Healey.